Neke su riječi živim kamenom klesane
I kad su prašinom pokrivene
One se uvijek ponovo vrate
Ko sjeme u polju nošeno vjetrom
Tu je i neka plavih visina rijeka
Čiji je pečat i zakon voda
Od mnogih pronađena
Od mnogih nestvarno nesvaćena
Zidovima brana presječena , zarobljena
Ali To je zauvijek tvoja rijeka
Kao kaskade slapova
Baršunom korita
Svojim čudima
Ledene tvrđave
Pretvara u sobe pune Sunca
I topla ognjišta
Neke riječi dok nas ne nađu
Dugo plove Arkama daleke luke
One su Sunce koje je palo
U naše ruke
Tekst
Branka L